ZAPISNIK SJEDNICE UREDA PREDSJEDNIKA
Ured predsjednika Talijansko-hrvatskog Međuregionalnog odbora „Sjeverni Jadran” CGIL, CISL, UIL, SSSH zasjeda na daljinu, dana 29. rujna 2021., na daljinu zbog i dalje postojanih ograničenja kretanja uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Prisutni su:
- Michele Berti (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
- Paolo Righetti (CGIL Veneto);
- Mariateresa Bertelli (zamjenica Luciana Bordina USR CISL Furlanija Julijska Krajina);
- Slobodan Kapor (SSSH – Teritorijalni ured Istarske županije);
- Nives Scomersich (SSSH – Teritorijalni ured Istarske županije).
Opravdano su odsutni:
- Juraj Šoljić (SSSH – Teritorijalni ured Primorsko-goranske županije);
- Roberto Treu (CGIL Furlanija Julijska Krajina);
- Petra Vaci (SSSH – Teritorijalni ured Primorsko-goranske županije).
Osim toga, u svojstvu gosta prisutan je:
- Stefano Facin (CGIL Veneto).
Dnevni red sjednice je sljedeći:
- organizacija Seminara o iskustvu talijanskih bilateralnih tijela i/ili o učincima uvođenja eura u Italiji 2002.;
- određivanje datuma sazivanja sljedeće Glavne skupštine MR.S.O-a;
- razno.
Radni sastanak započinje u 11.17 sati. Michele Berti, u funkciji predsjednika, predsjeda sjednicom Ureda predsjednika.
1. Predsjednik prisutnima izlaže potrebu prelaska u operativnu fazu vezano uz organizaciju seminara o iskustvu talijanskih bilateralnih tijela i/ili o učincima uvođenja eura u Italiji 2002., o kojem je odlučeno na prethodnoj sjednici Ureda Predsjednika MR.S.O.-a od 30. lipnja 2022. Ističe da se – ako pandemija COVID-19 dopusti – preferira susret uživo.
Zatim preuzima riječ zamjenik predsjednika koji podsjeća da – iako je došlo do promjene njegove uloge u SSSH-u, zbog koje je promijenio i sjedište te se iz Pule premjestio u Zagreb – za njega bi bilo bolje kada bi jedan od dva dana seminara bio ponedjeljak ili petak jer bi na taj način spojio početak ili konac tjedna kada uobičajeno putuje u Zagreb ili iz njega. Slično vrijedi i za buduće sastanke statutarnih tijela MR.S.O.-a. Što se tiče tema na koje se seminar želi usredotočiti, prisutnima izlaže sljedeće novosti:
- postupak pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj napreduje brzo te su hrvatske ustanove ispunile sve tehničke zahtjeve. Budući da je uvođenje zajedničke europske valute potvrđeno od 1. siječnja 2023., vlada provodi potrebne provjere i prognoze o mogućim učincima uvođenja, u što su uključene i sindikalne organizacije, iako trenutno one još nisu upoznate s novostima oko odluka koje izvršna vlast namjerava donijeti;
- što se pak tiče odluke kojom se proglašava nezakonitim zakon prema kojemu se doprinos solidarnosti izdvaja iz plaća onih radnika/ca koji su koristili pogodnosti kolektivnog ugovora, čak i ako nisu članovi/ice sindikata, tu je odluku donio hrvatski Ustavni sud jer se tom odredbom, po vlastitoj neupitnoj prosudbi, diskriminiralo radnike/ice koji nisu članovi. Posljedice te odluke predstavljaju opći problem u Hrvatskoj, za vladu, za udrugu poslodavaca i za sindikate, te izvršna vlast razmišlja o tome da izmijeni zakon o radu kako bi pronašla način da se nadoknadi manjak resursa do kojeg je došlo kao posljedica takve odluke. U tu svrhu, predlaže se čak i uporaba ad-hoc fondova. No, najgore je to što bi ta odluka mogla dovesti do nepovjerenja i gubitka interesa radnika/ica spram sindikalnih organizacija, pod uvjetom da trenutno imaju mogućnost uživati u pogodnostima kolektivnih ugovora, a da nisu obvezni učlaniti se u sindikat i ekonomski pridonositi njegovu radu. Najznačajnije posljedice odnose se na sektor građevinarstva i turizma u kojima postoji nacionalni kolektivni ugovor. Problem je, dakle, opće prirode, iako u određenim sektorima postoji kolektivno pregovaranje pretežno na razini poduzeća. Opće stanje dodatno se pogoršava zbog znatnog iseljavanja mladih Hrvata/ica u inozemstvo, osobito u države EU-a, što se bitno odražava posebice na turizam – ključni sektor za nacionalno gospodarstvo. Kako bi spriječili tu pojavu, poduzetnici razmišljaju čak i o podizanju cijene rada. Općenito gledajući, s obzirom na ovu situaciju, sindikalne organizacije očekuju pad kod učlanjivanja i, osobito, porast prosječne dobi učlanjenih radnika/ica.
Preuzima riječ Paolo Righetti, koji poziva da se događaj kojeg se namjerava organizirati dobro kalibrira s obzirom i na broj sudionika koje se namjerava pozvati. Između ostalog, smatra da bi trebalo pozvati i predstavnike regionalnih vlada iz obje zemlje. Što se tiče teme o kojoj će biti riječi na seminaru, smatra da:
- vezano uz uvođenje eura u Hrvatsku, bilo bi prikladno izraditi jedan operativni prijedlog u kojem bi se s jedne strane predvidjelo tijelo za usklađivanje koje može promptno intervenirati, a naknadno i intervencije kojima bi se smanjilo eventualne negativne učinke uvođenja jedinstvene valute;
- što se pak tiče odnosa među radnicima/ama članovima ili nečlanovima sindikata, te pregovaranja od kojeg u svakom slučaju imaju koristi, smatra da bi poseban naglasak trebalo staviti na nacionalno pregovaranje kao element kojim se može zajamčiti veće izjednačavanje prihoda radnika/ica. Osim toga, smatra da je, po uzoru na ono što se događa u nekih sektorima u Italiji, moguće potvrditi izvjesnu valjanost sustava tzv. naknada za ugovorne usluge („quote di servizio contrattuale“), koje se izdvajaju iz plaća radnika/ica prema mehanizmu prešutnog pristanka, koje stoga plaćaju svi, osim u slučaju eksplicitnog protivljenja.
Nadovezuje se Stefano Facin, koji smatra da bi bilo dobro obje teme uvrstiti u seminar koji će se organizirati; s tim da se o uvođenju eura u Hrvatskoj govori tijekom prvog dana, kada će seminar biti otvoren i za vanjske sudionike, a da o drugoj temi vezano uz iskustvo talijanskih bilateralnih tijela bude govora tijekom drugog dana koji je zatvorenijeg tipa. Vezano uz to, smatra da bi se na seminaru trebalo raspraviti i o tome kako izraditi strategiju kojom bi se moglo privući radnike/ice da se učlane u sindikat, te da u tom smislu treba procijeniti hoće li se pozvati i netko iz E.K.S.-a Osim toga, smatra da bi i dobro iskustvo, kod uvođenja zajedničke europske valute, „tijela za usklađivanje“, ali uz sudjelovanje sindikata, moglo potaknuti učlanjivanje u sindikate.
Budući da nema zahtjeva za riječ, Predsjednik iznosi sažetak kratke, ali plodne rasprave među sudionicima/ama, te sljedeći operativni prijedlog: odabrati jedan par od navedena 4 para datuma – četvrtak, 2. i petak, 3. prosinca; ponedjeljak, 6. i utorak, 7. prosinca; četvrtak, 9. i petak, 10. prosinca; te ponedjeljak, 13. i utorak, 14. prosinca, kako bi se izišlo u susret zamjeniku predsjednika – za organizaciju dvije poludnevne sesije seminara po mogućnosti uživo, tijekom kojih bi se raspravljalo o predloženim temama. Uz pomoć kolega/ica i SSSH-a, odabrati hotel, po mogućnosti na obližnjoj istarskoj obali u blizini Slovenije, gdje bi se seminar održao, uz organizaciju i video-konferencije na daljinu kako bi mogli pratiti i oni koji nisu u mogućnosti prisustvovati uživo. Dobro odvagati koje vanjske goste pozvati, vodeći računa i o mogućim gostima iz akademskog svijeta te institucija iz obje države. Predsjednik stavlja na glasovanje prijedlog ovako kako je opisan. Ured Predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
2. Predlaže se organizacija Glavne skupštine MR.S.O.-a u sklopu jedne od dvije poludnevne sesije seminara iz točke 1), po mogućnosti po završetku prvog dana. Ured Predsjednika S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
3. Predsjednik podsjeća prisutne da će se u okviru Glavne skupštine MR.S.O.-a obnoviti tijela MR.S.O.-a te stoga poziva predstavnike/ce svih sindikata koji sudjeluju da na vrijeme utvrde koji će se predstavnici imenovati u tim tijelima.
Nakon što je provjerio ima li drugih komentara, Michele Berti izjavljuje da je sjednica Ureda predsjednika MR.S.O.-a raspuštena u 12.56.
Zapisničar
Michele Berti