Zapisnik sjednice Glavne skupštine, 15.12.2022.

  1. Aktivnosti Glavne skupštine»
  2. Zapisnik sjednice Glavne skupštine, 15.12.2022.»

ZAPISNIK SJEDNICE GLAVNE SKUPŠTINE

Glavna skupština Talijansko-hrvatskog međuregionalnog sindikalnog odbora „Sjeverni Jadran“ CGIL, CISL, UIL, SSSH zasjeda 15. prosinca 2022. u Poreču, u Hotelu Valamar Diamant.

Prisutni su:

  1. Villiam Pezzetta (CGIL Furlanija Julijska Krajina);
  2. Roberto Treu (CGIL Furlanija Julijska Krajina, na daljinu);
  3. Stefano Righetti (CGIL Veneto, koji zamjenjuje Paola Righetti);
  4. Luciano Bordin (USR CISL Furlanija Julijska Krajina, opunomoćuje Michele-a Berti);
  5. Mariateresa Bazzaro (USR CISL Furlanija Julijska Krajina, opunomoćuje Cinziu Bonan);
  6. Cinzia Bonan (USR CISL Veneto);
  7. Michele Berti (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
  8. Matteo Zorn (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
  9. Giovanni Conte (UR UIL Veneto, koji zamjenjuje Giannina Rizzo);
  10. Nives Scomersich (SSSH – Ured Istarske županije);
  11. Slobodan Kapor (SSSH – Ured Istarske županije);
  12. Roberto Erman (SSSH – Ured Istarske županije);
  13. Bruna Vlašić-Jakovčić (SSSH – Ured Istarske županije);
  14. Damir Lučić (SSSH – Ured Istarske županije);
  15. Petra Vaci (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije);
  16. Juraj Šoljić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije);
  17. Ingrid Čavić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije);
  18. Snježana Turkušić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).

K tome prisutan je i sljedeći zamjenski član:

  1. Riccardo Camporese (USR CISL Veneto).

Dnevni red sjednice Glavne skupštine je sljedeći:

  1. izmjene Statuta;
  2. potvrda financijskog izvještaja za 2021. godinu;
  3. planiranje aktivnosti za 2023. godinu;
  4. razno.

Radni sastanak započinje u 18.38. Michele Berti, u funkciji predsjednika MR.S.O.-a, predsjeda sjednicom Glavne skupštine.

1. Predsjednik informira prisutne članove/ice – kako se u prijašnjim mjesecima bio obratio bankarskom institutu kako bi procijenio mogućnost otvaranja tekućeg računa koji predviđa dopunjivu karticu s vlastitim IBAN-om, specifičan proizvod posvećen subjektima koji posluju u sklopu trećeg sektora – da ga je banka kojoj se obratio upozorila kako za MR.S.O. neće biti moguće potpisati ugovor o otvaranju takvog računa kako u Statutu istog nije izričito navedeno da se radi o organizaciji koja ne ostvaruje dobit. Shvativši da je taj propust rezultat previda koji datira u 2009. g., kad je Statut MR.S.O-a izmijenjen kako bi ga se prilagodilo zakonskim odredbama članka 5 Zakonodavnog dekreta od 4. prosinca 1997., br. 460, i smatrajući prikladnim da je takva formulacija doista eksplicitno navedena, predlaže prisutnim članovima/icama da se ispravi taj nedostatak, podnoseći na pregled Glavne skupštine dokument koji sadrži jedan jedini prijedlog za izmjenu Statuta. U navedenom se dokumentu predlaže izmjena članka 1. stavka 2., i to u smislu dodavanja formulacije u kojoj se eksplicitno navodi da MR.S.O. ne ostvaruje nikakvu dobit. Nitko od prisutnih članova/ica ne traži daljnja pojašnjenja niti izražava svoje protivljenje u vezi s tim pitanjem.

Nakon što je dakle provjerio da je Glavna skupština redovno konstituirana te da je u sastavu predviđenom odredbama članka 3. stavka 4. Statuta kako bi se isti mogao izmijeniti, dokument koji sadrži predloženu izmjenu Statuta se podnosi Skupštini na odobrenje, te se isti prilaže predmetnom zapisniku i čini njegov sastavni dio. Glavna skupština MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.

2. Iznose se 2 makro-točke iz Izvještaja o novčanim tokovima MR.S.O.-a za 2021. g. koje se odnose na primitke i koje su podijeljene na sljedeći način:

  • “Financiranje od strane Autonomne Regije Furlanija Julijska Krajina, na temelju čl. 5 R.Z.-a br. 18 iz 2005. g. te naknadnih izmjena i dopuna, u cilju ostvarenja statutarnih aktivnosti” € 26.666,67
  • “Doprinos sindikalnih organizacija članica S.O.-a, u cilju ostvarenja statutarnih aktivnosti” € 6.766,67.
  •  

Dakle, primici ukupno iznose € 33.433,34.

Što se pak tiče 2 makro-točaka iz Izvještaja o novčanim tokovima MR.S.O.-a za 2021. g. koje se odnose na izdatke, one su podijeljene na sljedeći način:

  • “Prekogranične aktivnosti” € 33.333,34;
  • “Taksa na tekući račun” € 100,00.

Ukupno dakle izdaci iznose € 33.433,34, što je omogućilo da se i za 2021. g. Izvještaj o novčanim tokovima MR.S.O.-a zatvori sa savršenom bilancom primitaka i izdataka.

Kako je uobičajeno – iako je 2021. uvelike bila pogođena pandemijom COVID-19, pa čak i više nego prijašnja godina kad je bilo moguće provesti bar neke od redovitih aktivnosti tijekom prva dva mjeseca u godini -, slijedi kratak opis aktivnosti koje je MR.S.O. ostvario u toj godini te odgovarajućih troškova koji su doveli do gore navedenih potrošenih iznosa. Što se tiče makro-točke koja se odnosi na izdatak “Prekogranične aktivnosti”, prisutni/e članovi/ice dobivaju dva sažeta prikaza troškova nastalih u 2021., podijeljenih po vrsti izdatka i vrsti događaja u svrhu omogućavanja boljeg razumijevanja nastalih troškova. Budući da nema specifičnih zahtjeva za pojašnjenjem, na temelju izloženog se Izvještaj o novčanim tokovima MR.S.O.-a za 2021. g. podnosi Glavnoj skupštini na odobrenje putem glasovanja. Glavna skupština MR.S.O.-a jednoglasno usvaja Izvještaj.

3. U skladu sa standardnom praksom, prisutne se poziva da iznesu prijedloge aktivnosti MR.S.O.-a za sljedeću godinu, odnosno 2023. Otvara se rasprava prilikom koje – za razliku od prijašnjih godina – nedostaje prijedloga.

Predsjednik, dakle, izlaže svoju ideju o tome što bi mogla biti glavna tema za aktivnosti MR.S.O.-a u 2023. g., i to produbljivanje znanja o pitanju pada broja stanovnika odnosno depopulacije, ozbiljnoj pojavi koja pogađa Hrvatsku na alarmantan način no, na zabrinjavajući način, i Italiju. Podaci iz posljednjeg popisa stanovništva provedenog u Hrvatskoj 2021. upućuju na pad u broju stanovnika od više od 9% u odnosu na prethodni popis stanovništva. Ta pojava, koja je uzrokovana mnogobrojnim čimbenicima, uključuje međutim iseljavanje mladih Hrvata posebice prema tržištima rada zemalja Europske unije kao čimbenik posebne važnosti. Posljedično, hrvatsko tržište rada ima velikih poteškoća u pronalaženju radnika za ključne sektore državnog gospodarstva. Stoga, kako bi pokušala suzbiti manjak radne snage, hrvatska vlada je u posljednjim godinama – između ostalog – uvela određene politike koje značajno olakšavaju ulazak i zakoniti boravak građana iz trećih zemalja u Hrvatskoj. U Italiji se pak situacija vezana uz depopulaciju razlikuje u brojkama, no u odnosu na strukturu takve pojave je dvije države ipak moguće usporediti i to posebno sa stanjem u mnogobrojnim regijama – koje uključuju regiju Furlanija Julijska krajina i Veneto – u kojima poduzeća imaju velikih poteškoća u pronalaženju potrebnih radnika. Tema obiluje aspektima i posljedicama koji su usko povezani i koji se odnose na svijet rada i samu ulogu sindikata, te predsjednik predlaže da se usporede dva nacionalna konteksta, hrvatski i talijanski, kako bi se pokušalo shvatiti koje su moguće protumjere koje dvije države primjenjuju kako bi suzbile tu pojavu.

Otvara se potom kratka rasprava o izloženom prijedlogu iz koje proizlazi temeljna suglasnost prisutnih o tome da se obradi ta tema, pri čemu pojedini članovi/ice dodatno obrazlažu da bi bilo važno usredotočiti se i na pitanje stručne spreme onih koji napuštaju hrvatski i talijanski teritorij pojedinačno, kako bi se ustanovilo koja može biti uloga stručnog usavršavanja u sklopu politika za suzbijanje pada broja stanovnika u dvjema državama. Drugi pak inzistiraju na analizi načina na koji politike u turizmu – ključni sektor gospodarstva u objema državama – mogu doprinijeti suzbijanju odljeva mladih prema tržištima rada drugih država. Općenito, više članova/ica poziva na što precizniju demografsku analizu dvaju nacionalnih konteksta, kako bi se pokušalo predložiti djelotvorna, a pritom obzirna, rješenja.

Predsjednik, nadalje, ponovno uzima riječ i podsjeća da je tema depopulacije u dvjema državama već bila uvrštena u program aktivnosti MR.S.O.-a za 2022. g., stoga predlaže da se u program za 2023. ponovno uvrste i sve preostale neostvarene aktivnosti iz programa koji je odobren za tu godinu.

Kako je utvrđeno da i ovaj prijedlog nailazi na naklonost prisutnih, suglasno se utvrđuje da se, temeljem izloženog, prijedlog programa rada MR.S.O.-a za 2023. godinu može podnijeti Glavnoj skupštini na odobrenje, imajući na umu da će o načinu i opsegu efektivnog provođenja istog odlučiti Ured predsjednika MR.S.O-a koji će odluke donijeti vodeći računa o financijskim sredstvima koja za 2023. godinu MR.S.O.-u bude dodijelila Autonomna regija Furlanija Julijska Krajina, sukladno čl. 57. bis R.Z.-a br. 18 iz 2005.g. Glavna skupština MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.

4. Predsjednik podsjeća da je – kao što je općepoznato – prošlog 8. prosinca Vijeće EU-a donijelo odluku o ulasku Hrvatske u schengenski prostor počevši od 1. siječnja 2023.g. Takva se vijest već dugo iščekuje te je istoj već ranije MR.S.O. odlučio pridati zasluženu važnost, u trenutku službenog formaliziranja, s obzirom na povijesni, simbolični i praktični značaj ukidanja graničnih kontrola na zemljopisnom području Sjevernog Jadrana, a posebice vezano uz mobilnost pograničnih radnika/ica koji se kreću između Italije i Hrvatske. Smatra stoga da je uputno organizirati proslavu, pred sam kraj 2022. g., kako bi se privukla pažnja javnosti i na zapravo zanemareni aspekt uklanjanja kontrola na slovensko-hrvatskoj granici, i to značajno pojednostavljenje života pograničnih radnika. Nadalje, predlaže da se ista organizira u jutarnjim satima 29. ili 30. prosinca 2022. uz konferenciju za medije koja bi se održala na hrvatskoj strani graničnog prijelaza Kaštel između Slovenije i Hrvatske, u Istri – na istom mjestu gdje je MR.S.O. već 2013. odao slično, zasluženo priznanje ulasku Hrvatske u Europsku Uniju–, a na koju će biti pozvani talijanski i hrvatski mediji. Lokacija, k tome, posebno je prigodna za održavanje takvog događaja kako na tom mjestu postoji nadstrešnica gdje je moguće potražiti zaklon u slučaju nevremena. Imajući na umu da se radi o blagdanskom razdoblju, predsjednik moli sve prisutne da se ipak potrude prisustvovati događaju kako bi isti bio uspješan, budući da se radi o iznimnoj prigodi.

Svi su komentari prisutnih članova/ica pozitivni, što potiče na pristupanje realizaciji takve proslave. Prije definitivnog određivanja datuma održavanja iste između dvije ponuđene varijante, zamjenik predsjednika MR.S.O.-a predlaže da prvo provjeri s predsjednikom SSSH, Mladenom Novosel, koji bi mu datum najviše odgovarao kako bi i on mogao prisustvovati događaju te svojom prisutnošću pridao dodatnu medijsku važnost istom. Nadalje, predsjednik moli svojeg zamjenika, u slučaju da je potrebno preventivno informirati hrvatsku graničnu policiju o održavanju događaja kako bi se dobile eventualno potrebne dozvole, da se on pobrine za komunikaciju s istom. Prisutni članovi/ice su k tome obavješteni da će sve naknadne organizacijske informacije o održavanju događaja dobiti preko sindikalnih organizacija članica MR.S.O-a, čim se bude odredio točan datum.

Temeljem izloženog, prijedlog se potom podnosi Glavnoj skupštini MR.S.O.-a na usvajanje. Glavna skupština MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.

Na kraju, predsjednik, obzirom na to da se na web stranici MR.S.O-a redovito objavljuju slike i fotografije članova organa MR.S.O.-a, posebno onih koje se odnose na društvene aktivnosti, kako je potrebno udovoljiti zahtjevima Uredbe UE 679/2016 o zaštiti osobnih podataka, poziva prisutne članove/ice da ispune obrazac privole/suglasnosti za korištenje njihovih fotografija koju je ranije podijelio.

Nakon što je još jednom provjerio ima li drugih komentara od strane prisutnih članova/ica Michele Berti izjavljuje da je sjednica Glavne skupštine MR.S.O.-a raspuštena u 19.27 sati.

Zapisničar
Michele Berti