ZAPISNIK SJEDNICE UREDA PREDSJEDNIKA
Ured predsjednika Talijansko-hrvatskog međuregionalnog sindikalnog odbora Sjeverni Jadran CGIL, CISL, UIL, SSSH zasjeda 9. lipnja 2023. u Trstu, u sjedištu istog na adresi Via Ugo Polonio 5.
Prisutni su:
- Michele Berti (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
- Cinzia Bonan (USR CISL Veneto);
- Roberto Treu (CGIL Furlanija Julijska Krajina);
- Mariateresa Bazzaro (USR CISL Furlanija Julijska Krajina);
- Slobodan Kapor (SSSH – Ured Istarske županije);
- Nives Scomersich (SSSH – Ured Istarske županije);
- Petra Vaci (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije);
- Juraj Šoljić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).
Dnevni red sjednice je sljedeći:
- ishodi XV. Kongresa E.K.S.-a (Berlin, 23.-26. svibnja 2023.);
- ostvarene aktivnosti u 2023. g.;
- razno.
Radni sastanak započinje u 11.25. Michele Berti, u funkciji predsjednika, predsjeda sjednicom Ureda predsjednika.
1. Predsjedni ukratko sažima ishode nedavnog Kongresa E.K.S.-a – Europske Konfederacije Sindikata, koji se održao u Berlinu od 23. do 26. svibnja 2023. Poručuje da je Glavna Tajnica, Esther Lynch, ponovno izabrana na taj položaj, zajedno s drugih pet Konfederacijskih Tajnika/ica, i to potvrđuju se Ludovic Voet, Claes-Mikael Ståhl i Isabelle Schömann – potonja dva izabrana i za mjesto Zamjenika Generalnog Tajnika – i novi Giulio Romani i Tea Jarc. Naglašava, k tome, da nisu još dodijeljena zaduženja raznim članovima/icama Tajništva E.K.S.-a, dakle, još uvijek nije poznato tko će od Konfederacijskih Tajnika biti odgovoran za MR.S.O.-e i tako postati osoba s kojom će Talijansko-hrvatski međuregionalni sindikalni odbor Sjeverni Jadran najviše surađivati. Napominje da se Koordinacijski odbor međuregionalnih sindikalnih odbora, koji je sudjelovao na Kongresu s delegacijom od deset predstavnika, značajno uključio u službeni program događaja te je aktivno sudjelovao u kongresnoj raspravi, intervenirajući ukupno tri puta vezano uz teme najvećeg interesa, povezane uz mobilnost radne snage. U jednom od navedenih komentara pristupilo se pitanju oporezivanja dohotka pograničnih radnika/ica na daljinu, za koji se još uvijek ne nalazi zadovoljavajuće rješenje, ni na bilateralnoj, među-državnoj razini, ni na razini Unije.
Tom kratkom izlaganju, Roberto Treu dodaje da je posljednji dan Kongresa većinski – dakle nisu se sve sindikalne organizacije članice izjasnile u korist istog – izglasan prijedlog, kojim se E.K.S. obvezuje da promovira pakt za mobilizaciju i djelovanje u sklopu dana europske mobilizacije, za organizaciju u narednom jesenskom razdoblju u raznim državnim kontekstima. Svrha takve mobilizacije je postizanje povećanja plaća; sigurnosti rada; dostojanstvenog, sigurnog i ne više prekarnog rada; javnih ulaganja; pravedne mirovine; zaštita obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i javnih usluga; postizanje pravednog sustava oporezivanja; ravnopravnost žena i muškaraca u odnosu na njihova prava i dohodak; pravedna tranzicija; socijalna pravda; jednakost, inkluzija i potpuna demokracija, počevši od one koja bi trebala postojati na radnom mjestu. Ističe, na kraju, da je održavanje cijelog Kongresa pratila klima opće zabrinutosti za budućnost Europske unije, odnosno za posljedice možebitne značajne potvrde suverenih desničarskih stranaka prilikom sljedećih izbora za Europski Parlament.
2. Predsjednik sažima u korist prisutnih sadržaj plana glavnih aktivnosti MR.S.O.-a za 2023.g., koje su odobrene tijekom sjednice Generalne Skupštine MR.S.O.-a 15. prosinca 2022., a koje se uglavnom usredotočuju na jednu jedinu aktivnost, odnosno produbljivanje znanja o depopulaciji, pojavi koja masivno pogađa Hrvatsku no, u značajnoj mjeri, i Italiju. Popis stanovništva koji je proveden u Hrvatskoj 2021. pokazao je naime da je u prošlih 10 godina došlo do pada od 9,6% u broju stanovnika u odnosu na ranije popisano stanovništvo, i to ima 413.056 stanovnika manje, s ukupnim brojem stanovnika s boravištem na nacionalnom teritoriju od 3.871.833 stanovnika. Hrvatsku ta pojava pogađa u prilično jednakoj mjeri u pogođenim zemljopisnim područjima, no grad Rijeka je jedan od područja koje je najviše osjetilo demografski pad, s približno 20.000 stanovnika manje u odnosu na 2011. Takvo je stanje rezultat djelovanja raznih čimbenika, među kojima značajan utjecaj ipak ima takozvani “odljev mozgova” kod mladih – često visoko-kvalificiranih pojedinaca – koji napuštaju Hrvatsku kako bi otišli raditi u neku drugu državu, često članicu Europske unije, a čije tržište rada jamči mogućnosti zaposlenja i zarade koje su usklađenije sa stečenom kvalifikacijom. Hrvatska vlada pokušava preokrenuti taj trend na razne načine, uz primjenu specifičnih ad-hoc mjera, iako se poticaji u iznosu od 26.500,00 € za one koji bi se odlučili vratiti u domovinu i otvoriti vlastitu poduzetničku djelatnost pokazao potpunim promašajem. I porezna reforma koju je izvršna vlast nedavno usvojila i koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2024., mogla bi se protumačiti kao mjera za usporavanje pada broja stanovnika, kako se među njezinim ciljevima ubraja i povećanje plaća za radnike/ice, što bi ih kočilo da napuste zemlju. Opozicija u Saboru je, međutim, izrazito skeptična vezano uz to hoće li ista donijeti stvarni boljitak u životu ljudi koji imaju boravište u Hrvatskoj. Predsjednik predlaže dakle da se produbi znanje o gore opisanom kontekstu i to u sklopu događaja koji će se organizirati najesen 2023. u mjestu koje još treba odrediti, prilikom kojeg će se analizirati uzroci demografske krize u Hrvatskoj i Italiji uz pomoć vanjskih uzvanika, primjerice stručnjaka demografa, a što bi omogućilo sindikalnim organizacijama članicama MR.S.O-a da izlože i usporede vlastita rješenja i recepte za suzbijanje te pojave – često alternativa onima osmišljenima od strane državnih vlada.
Intervenira Petra Vaci, koja – u odnosu na novu poreznu reformu usvojenu u Hrvatskoj– navodi da se radi o čistoj propagandi, kako nam provedene simulacije omogućuju da kažemo da će ista zapravo tek nezamjetno utjecati na većinu radnika/ica.
Drugi komentari kolega/ica iz SSSH naglašavaju da se hrvatsko poduzetničko tkivo sastoji od nešto malo industrije i, nasuprot tome, jako puno turizma, koje karakterizira sezonalnost i, posljedično, onih 100.000 osoba koje se nalaze na popisima zavoda za zapošljavanje u zemlji, kandidiraju se prvenstveno kako bi pokrili otvorene pozicije u tom sektoru. Ostaje ipak sumnja mogu li se, i uz garantirane obroke i smještaj, plaće u tom sektoru u Hrvatskoj smatrati kompetitivnima i stoga atraktivnima. I to bi objasnilo potrebnu mnogih mladih da napuste Hrvatsku u korist drugih država.
U ovu točku se uključuje i Cinzia Bonan, koja podsjeća da Italija proživljava sličnu realnost, posebice vezano uz one proizvodne sektore koji su podložni sezonalnošću, gdje su plaće mizerne, ponekad samo 4,00 € na sat.
Nadalje, kolege/ice iz SSSH naglašavaju da je problem neprimjerenih plaća jako ozbiljan u Hrvatskoj. Istini za volju, nakon pandemije COVIDa-19, i poduzetnici su u bitnom shvatili da je potrebno povećati plaće i zapravo neke kategorije radnika/ica su i postigle taj rezultat, primjerice – u pravosudnom i zdravstvenom sektoru – suci i liječnici. Međutim, to je postignuto nauštrb drugih kolega/ica s raznim kvalifikacijama i zaduženjima u tim istim sektorima, koji se nisu mogli okoristiti istim povećanjima, poput ostalih službenika/ica suda i medicinskih sestara/braća. Problem je dakle još daleko od zadovoljavajućeg rješenja. U tom kontekstu, nadalje, treba sagledati i nedavnu presudu hrvatskog Ustavnog suda, koji je proglasio nezakonitom odredbu u skladu s kojom je socijalnim partnerima poslodavca i radnika/ica, putem kolektivnog ugovaranja, bilo omogućeno ugovaranje posebnih dodatnih pogodnosti samo radnike/ice članove/ice sindikalnih organizacija. Ta je zakonska odredba proglašena diskriminatornom i stoga ukinuta. SSSH smatra da se radi o penalizirajućoj odluci za sindikat, koji dodatno riskira izgubiti svoju ulogu i konsenzus među radnicima/ama.
Nakon razmjene mišljenja i iskustava među prisutnima, te uzimajući u obzir da gore navedeni prijedlog nailazi na njihovu naklonost – na temelju naznaka proizašlih tijekom rasprave – , Predsjednik zaključno predlaže da se sljedeće jeseni organizira događaj na koji će se pozvati stručnjaci iz područja demografije, i to pojedinačno jedan za Italiju i jedan za Hrvatsku, koji će moći opisati koje je realno stanje u pojedinim državama i izložiti najsuvremenije trendove i razloge smanjenja broja stanovnika u dvjema državama. Nadalje, predlaže da sindikalne organizacije članice MR.S.O.-a izlože svoje prijedloge i recepte o tome kako preokrenuti te zabrinjavajuće trendove demografskog pada, uzimajući doduše u obzir da bilo kakva teza o eventualnom ograničavanju mobilnosti rada ne može biti prihvatljiva za sindikat koji se u europskom kontekstu oduvijek bori za promicanje ravnopravne i neusiljene mobilnosti. Predlaže na kraju da se pruži dovoljna vidljivost događaju i to putem medija u dvjema državama. Kako se među prisutnima ne pojavljuje nikakvo protivno mišljenje niti primjedba, prijedlog se podnosi Uredu predsjednika na odobrenje, kako je gore opisan. Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
3. Prisutni su obaviješteni da je Predsjednik MR.S.O.-a, zajedno s MR.S.O-om Sjeveroistok Furlanija Julijaska Krajina/Slovenija, primio molbu da podrži – zajedničkim pismom upućenim Ministrima vanjskih poslova Italije, Hrvatske i Slovenije – zahtjev za uspostavljanje, od strane sjedišta RAI-a (Radiotelevisione italiana S.p.A.) za Furlaniju Julijsku Krajinu, prekogranične mreže radijskog prijenosa DAB+ radi zaštite jezičnih manjina prisutnih u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Prijedlog nastaje tijekom Konferencije o produkciji organizirane prošlog 19. svibnja 2023. u Novoj Gorici od strane regionalnih ureda sindikalnih saveza iz sektora komunikacije CGIL, CISL i UIL Furlanija Julijska Krajina i Udruženja novinara Furlanije Julijske krajine, na koju su pozvana oba gore navedena MR.S.O-a.
Kako smatra da je svrha zahtjeva u skladu sa statutarnim ciljevima MR.S.O-a, Predsjednik je već preventivno izrazio pozitivno mišljenje o tome, no, po službenoj dužnosti, poziva Ured predsjednika da se izjasni.
Nakon kratke razmjene mišljenja među prisutnima, kako se među prisutnima ne pojavljuje nikakvo protivno mišljenje niti ikakva primjedba, prijedlog se podnosi Uredu predsjednika na odobrenje, kako je gore opisan. Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
Nakon što je provjerio ima li drugih komentara, Michele Berti izjavljuje da je sjednica Ureda predsjednika MR.S.O.-a raspuštena u 12.52.
Zapisničar
Michele Berti