IZVJEŠĆE O KONFERENCIJI “SURADNJA KAO INSTRUMENT SUDJELOVANJA RADNIKA U POSTUPKU PRIVATIZACIJE” ODRŽANE U POREČU 14. I 15. PROSINCA 2000.
Konferencija/Seminar “Suradnja kao instrument sudjelovanja radnika u postupku privatizacije”, s posebnom pažnjom na sektor poljoprivrede i ribarstva, održana je u Poreču 14. i 15. prosinca 2000. Seminar je organiziran kako bi se gospodarski i društveni akteri u Istri informirali o prilikama koje pruža instrument suradnje u sklopu postupaka prenamjene koji prožimaju hrvatsko gospodarstvo.
Prvi dan bio je prilika za razmjenu među dužnosnicima ustanova iz triju regija (Furlanija Julijska Krajina, Veneto i Istra), predstavnicima udruženja za suradnju i sindikata na temu zakonodavnog okvira u tom sektoru, mjera podrške od strane javnih ustanova, načina osnivanja zadruga i prednosti koje pruža taj instrument, u odnosu na konvencionalna poduzeća.
Sve te teme su razrađene, s osvrtom na suradnju općenito i posebno na sektor poljoprivrede i ribarstva.
Sažetak govora
Radni sastanak, kojim predsjeda Luca Visintini, nakon njegovih uvodnih riječi, započinje s pozdravnim govorom zamjenika gradonačelnika grada Poreča, Giuseppea GERSINICH i pročelnika za poljoprivredu Istarske županije, Milana ANTOLOVIĆ.
Govor pročelnika Milana ANTOLOVIĆ
Pročelnik sažima posljedice hrvatske poljoprivredne politike u dvije glavne točke:
- pretvorba poljoprivrednih zadruga u poljoprivredna poduzeća s javnim sudjelovanjem, do koje dolazi u 60-im godinama, općenito rezultira, početkom 90-ih godina, propadanjem tih poduzeća. Ovaj sektor, naime, još uvijek se nije prilagodio gospodarskim promjenama te pitanja vlasništva nisu u potpunosti definirana. Pročelnik se dakle nada da talijansko iskustvo može biti koristan uzor za Hrvatsku, koja je još u potrazi za najboljim rješenjem. Dosad, naime, poduzeti su samo neki koraci. Poljoprivrednici su a priori protiv osnivanja zadruga, na temelju negativnog socijalističkog iskustva, te su počeli poticati osnivanje udruženja s mogućnostima financiranja. Na taj način nastoje pobuditi svijest o zajedništvu interesa i zajedničkom stvaranju profita u poljoprivredi. Uspjeli su nadalje dokazati da se od poljoprivrede može živjeti. Postoji, naime, 48 udruženja koja su osnovala Savez koji ih predstavlja pred lokalnim i državnim institucijama. Zadatak Saveza je okrenuti tržišnu poljoprivredu prema turizmu te ju pripremiti na izvoz prema europskom tržištu. K tome, cilj je i razviti sektor ribarstva. 1995 je Istarska županija osnovala Fond za razvoj poljoprivrede, financiran sredstvima u iznosu od 3 milijuna njemačkih maraka;
- sustav strukovnog osposobljavanja u poljoprivredi nije kompatibilan sa sustavima u državama zapadne Europe. Oni koji se osposobljavaju u Hrvatskoj, naime, postaju svojevrsni “invalidi rada”, u usporedbi s poljoprivrednicima koji se osposobljavaju u državama zapadne Europe. Pročelnik se dakle također nada da predmetni seminar može biti od koristi i u tom pogledu.
Gaetano ZANUTTI (Lega cooperative FVG – Udruženje zadruga Furlanija Julijska Krajina)
Izvještava o poljoprivrednoj suradnji u Furlaniji Julijskoj Krajini, uz kratki prikaz povijesti talijanske suradnje, naglašavajući razliku između zadružnog društva i dioničkog društva. K tome, daje prikaz novih usmjerenja po pitanju suradnje u Furlaniji Julijskoj Krajini te sektorske podjele u sklopu zadrugarstva (proizvodnja, usluge, poljoprivredno-industrijski sektor, sektor ekološke poljoprivrede).
Guido DOZ (AGCI FVG, Associazione generale cooperative italiane – Opće udruženje talijanskih zadruga FJK)
Daje sažeti prikaz suradnje u ribarskom sektoru. U Italiji zadruge imaju primarnu ulogu u sektoru ribarstva. Malo ribarstvo samo po sebi predstavlja 75% talijanske ribarske flote. Nadalje, u Italiji postoje određene politike za poticanje sektora, i u smislu oporezivanja i kreditiranja putem središnjica za suradnju. Polazi se, naime, od pretpostavke da dionici sektora moraju imati određeni interes kako bi se udružili u obliku zadruge. Trenutno značajni problemi koji se odnose na ovaj sektor su proliferacija algi, morskih cvjetnica i povećanje cijena. Druge značajne teme su sportski ribolov i eko turizam. U Furlaniji Juilijskoj Krajini ima cca 1.000 malih poduzeća u sektoru ribarstva. Kad izađu na more pa sve dok se ne vrate, ribari trebaju specifične usluge. Ribari, naime, se moraju brinuti samo o ribolovu kao takvom, dok je ostalo zadatak zadruga. Velika količina proizvoda stiže u Italiju iz Hrvatske, no, nažalost za lokalno tržište, oni se prodaju po trostruku većoj cijeni u odnosu na isti proizvod koji je ulovljen u vodama Furlanije Julijske Krajine. AGCI, u svakom slučaju, je otvorena za bilo kakav tip suradnje.
Enore CASANOVA (Direktor FINRECO, Finanziaria regionale della cooperazione – Regionalno zadružno društvo za poticanje suradnje)
Ukazuje na preduvjete koji su važni za razvoj zadruga, i to:
- jasno određeni zakonodavni okvir;
- stvarna potpora;
- mehanizmi za korištenje fondova za razvoj efikasne politike i tehnička podrška.
FINRECO je osnovan prije 25 godina te je početni cilj bio iznalaženje istrumenta koji bi pomogli zadrugama u dobivanju zajmova novca. Prije 25 godina su, naime, zadruge u prosjeku imale značajnih financijskih problema. Zadrugarsko društvo im je dakle pružalo potrebno jamstvo i osnovalo za njih financijski instrument pod nazivom “pozajmica”. Ovaj oblik financiranja je i dalje sačuvao svoju vitalnost te je izmijenio ustrojstvo zadruga. Kao dodatni pozitivni primjer, možemo navesti i izmjenu zakona te usuglašavanje s vladom. Danas FINRECO pruža sva potrebna jamstva za dugoročne i kratkoročne financijske pothvate. FINRECO je u stanju dobiti manju kamatnu stopu u odnosu na tržisne kamatne stope. Povezana je sa svima trima udruženjima zadruga te, osim jamstva, pruža i druge financijske usluge.
Walter BASSANI (ISCOS, Istituto sindacale di cooperazione allo sviluppo – CISL – ISCOS, Sindikalni institut za razvoj i suradnju – CISL)
Podsjeća da Europska unija još uvijek smatra Hrvatsku rizičnom državom, što je neobično, i na temelju čega možemo zaključiti da je europska vizija daleko od realnosti. Hrvatska će smjeti izvoziti svoje poizvode prema državama Europske unije počevši od 1. siječnja 2001., onoliko koliko bude mogla. To je postignuto i uz pomoć sindikata koji su se kladilili na Hrvatsku te je ta mogućnost pretvorena u zakonsku odredbu. Italija je prvi trgovinski partner Hrvatske s 1.600 milijuna američkih dolara vrijednosti razmjene. Suprotno stajalištu Europske unije, Italija vjeruje u Hrvatsku kao partnera.
Pasquale PAPICCIO (glavni tajnik UILA, Unione italiana lavoratori Agroalimentari – Savez talijanskih radnika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru)
Izvještava o odnosu između zadruga i sindikalnih organizacija u sektoru poljoprivredno-prehrambene industrije i ribarstva.
Pristup prema zemljama u razvoju polazi od pretpostavke dobrih odnosa između zadruga i sindikata. Radi se o privilegiranim odnosima iz sljedećih razloga:
- sindikat promiče ideju osnivanja zadruga. Nakon Drugog svjetskog rata, naime, u Italiji je provedena velika agrarna reforma te su veliki posjedi dati na korištenje osobama koje su obrađivale zemlju. Mnogi napuštaju imanja koja su premala, jer ne uspijevaju preživjeti od zarade od poljoprivrede. Danas, kad je riječ o nezaposlenosti, sindikat pomaže poduzećima u stečaju da s drugim članovima osnuju zadrugu i često zadruge koje preuzmu takva poduzeća posluju s uspjehom;
- očuvanje radnih mjesta. Sindikat nastavlja rad na usuglašavanju s vladom u pitanjima ekonomije, oporezivanja, politike i zakonodavstva. Što se tiče klasičnih odnosa između sindikata i zadruga, ne treba zaboraviti da se na kraju krajeva ipak radi o poduzećima koja, kao takva, imaju svoje zaposlenike. U prehrambenom, poljoprivrednom i ribarstvenom sektoru u Italiji ima 200.000 zaposlenih, isključivši sezonske radnike. Naravno, sindikat predstavlja radnike, dok zadruga predstavlja poslodavce. U pojedinim segmentima, dakle, postoje suprotni interesi.
Nakon gore navedenih izlaganja slijedi duga rasprava i razmjena iskustava među predstavnicima iz raznih sektora u dvjema državama.
Drugi dan seminara posvećen je čelnicima sindikata, te je obrađena tema sindikalnih odnosa unutar poduzeća iz tog sektora. Produbljena je tema sindikalnih odnosa i pregovaranja u poljoprivrednom sektoru, te je ostvarena korisna razmjena znanja i iskustava među predstavnicima dviju država.
Popis sudionika:
- Pasquale PAPICCIO (Državni ured UILA – UIL);
- Antonio CARBONE (ALPA – CGIL);
- Walter BASSANI (ISCOS – CISL);
- Luca VISENTINI (Glavni tajnik UIL FVG /Predsjednik CSI);
- Silvano HRELJA (Glavni tajnik SSSH Istra/Predsjedništvo CSI);
- Tatjana TOMIČIĆ (Međunarodni odjel UIL FVG);
- Pier Paolo GUERRA (UILA FVG);
- Mauro AGRICOLA (UILTuCS FVG);
- Josip ŠIŠOVIĆ (Sindikat poljoprivredne i prehrambene industrije SSSH);
- Enore CASANOVA (Direktor FINRECO – Regionalna financijska ustanova za suradnju FVG);
- Guido DOZ i Giuseppe DOZ (Opće udruženje talijanskih zadruga FVG);
- Daniele SQUECCO i Andrea ANACLERIO (FEDERCOOPESCA);
- Piero BALLICO (Savez poljoprivrednih zadruga – CONFCOOPERATIVE FVG);
- Gaetano ZANUTTI (Udruženje zadruga FVG);
- Giuseppe GERSINICH (Zamjenik gradonačelnika grada Poreča );
- Milan ANTOLOVIĆ (Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije);
- Graciano PREKALJ (Direktor Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije);
- Claudio COSLOVICH (Zadruga za izlov riba “SARGUS” Umag);
- Deni MOFARDIN (Poljoprivredni zadružni centar Istra);
- Dean VITASOVIĆ (Zadružni centar Istra);
- Aldo SIMONELLI (Sindikalac SSSH iz poduzeća Mirna Rovinj, najvećeg proizvođača kozervirane ribe, odgovornog za dodjeljivanje koncesija ribarskim zadrugama);
- Paulo DRAGAN (Udruga vinara i vinogradara Istre “VINISTRA”);
- Stjepan POTOČKI i Nelo KOVAČ (Sindikalni predstavnici Agrolagune, porečkog poljoprivrednog poduzeća za proizvodnju vina, maslinovog ulja, pšenice, i sl. );
- Franco CATTUNAR (Udruženje poljoprivrednika);
- Milan OPLANIĆ (Institut za poljoprivredu i turizam Poreč);
- Franko ŽLIŽIĆ (Udruga maslinara OLEA” Tar – Poreč);
- Nataša GRBIN (Hrvatskai savez zadruga Zagreb);
- Ljubica BRATOVIĆ, Viktoria PERKOVIĆ i Gracijela MAVIJA (Istrasjeme – Privatno poduzeće za proizvodnju sjemena u talijanskom vlasništvu;
- Danilo SKOKO (Ribarska zadruga Pula);
- Valter KRIZMANIĆ (Predsjednik Udruge kooperanata “Puris” Pazin, prehrambeni sektor)