ZAPISNIK SJEDNICE UREDA PREDSJEDNIKA
Ured predsjednika Talijansko-hrvatskog međuregionalnog sindikalnog odbora „Sjeverni Jadran” CGIL, CISL, UIL, SSSH zasjeda 5. listopada 2023. u Trstu, u sjedištu istog na adresi Via Polonio 5.
Prisutni su:
- Michele Berti (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
- Cinzia Bonan (USR CISL Veneto);
- Roberto Treu (CGIL Furlanija Julijska Krajina);
- Mariateresa Bazzaro (USR CISL Furlanija Julijska Krajina);
- Nives Scomersich (SSSH – Ured Istarske županije);
- Juraj Šoljić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).
Opravdano su odsutni:
- Slobodan Kapor (SSSH – Ured Istarske županije);
- Petra Vaci (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).
Dnevni red sjednice je sljedeći:
- organizacija i prijedlog aktivnosti produbljivanja teme o pojavi depopulacije u Hrvatskoj i Italiji;
- određivanje datuma sazivanja sljedeće Generalne skupštine MR.S.O-a;
- razno.
Radni sastanak započinje u 11.12. Michele Berti, u funkciji predsjednika, predsjeda sjednicom Ureda predsjednika.
Prije početka radnog dijela, Predsjednik predlaže prisutnima, koji prihvaćaju bez oklijevanja, da minutom šutnje odaju počast 21 žrtvi strašne prometne nesreće u kojoj je – iz još neutvrđenih razloga – prošlog 3. listopada električni autobus izletio s nadvožnjaka na autocesti u mjestu Mestre, te se zapalio neposredno nakon pada. Ta velika tragedija, koja je uzrokovala smrt osoba podrijetlom iz sedam različitih zemalja, posebno pogađa područja na kojima je aktivan MR.S.O., obzirom na to da se nesreća dogodila u srcu regije Veneto i da su među preminulima bili vozač autobusa, talijanski državljanin i 24godišnja hrvatska djevojka, u drugom stanju i na medenom mjesecu sa suprugom – također hrvatskim državljaninom – koji je ozlijeđen u nesreći i za kojega se udala samo dvadeset dana ranije. K tome, kao posljedica nesreće, broji se još 14 ozlijeđenih, od kojih su mnogi u teškom stanju. Nakon tog nužnog trenutka razmišljanja, prelazi se na analizu dnevnog reda.
1. Podsjećajujući na ono o čemu se raspravljalo tijekom Sjednice Ureda predsjednika koja se održala prošlog 9. lipnja, a tijekom koje je odlučeno da će se sljedeće jeseni organizirati događaj u svrhu produbljivanja teme depopulacije u Hrvatskoj i Italiji, na koji će biti pozvani stručnjaci demografi, i to jedan iz svake države, i tijekom kojeg će sindikalne organizacije članice MR.S.O.-a moći izložiti svoje prijedloge i recepte o tome kako preokrenuti te zabrinjavajuće trendove demografskog pada, Predsjednik poziva prisutne da daju svoje konkretne prijedloge vezano uz organizaciju istog.
Što se tiče hrvatske strane, Juraj Šoljić predlaže da se pozove profesorica sa Sveučilišta u Rijeci koja je specijalizirana za analizu dinamika iseljavanja. Predsjednik prihvaća prijedlog no podsjeća da je, u dvjema državama, pad broja stanovnika uzrokovan ne samo iseljavanjem mladih, već i značajnom komponentom pada nataliteta te da je potrebno uzeti u obzir i ovaj aspekt. U odnosnu na to Nives Scomersich naglašava da su u Hrvatskoj parovi zapravo obeshrabreni u tome da imaju djece i zbog nedostatka raspoloživih stanova, u koje će se useliti sa svojom obitelji.
Što se pak tiče talijanske strane, Mariateresa Bazzaro predlaže da se upotrijebe rezultati istraživanja o demografskom padu, koje je nedavno provelo Udruženje djelatnika iz sektora trgovine, turizma i usluga CISL-a i koje bi se moglo pokazati vrlo korisnim u svrhu takve analize, dok Cinzia Bonan podsjeća da bi za Italiju jedan od govornika mogao biti Paolo Feltrin, čiju bi raspoloživost ona mogla provjeriti. Roberto Treu pak naglašava da je ukupna pojava depopulacije dijelom uzrokovana i starenjem stanovništva, realno stanje koje se generalno odnosi na cijelu Europu. U određenim, najsvjetlijim primjerima– podsjeća -, državne politike za podršku obitelji su uspjele ograničiti učinak te pojave, no nije to svugdje tako. Tu je još i tema ulazne imigracije koja bi mogla značajno korigirati pojavu depopulacije ali su, barem što se tiče Italije, odgovarajuće politike odavno već nerazumno restriktivne. Na kraju, naglašava da u talijanskom kontekstu treba uzeti u obzir i aspekt profesionalnih kompetencija mladih koji, kako skoro nikad ne mogu dobiti poslovnu ponudu koja je u skladu s njihovom izobrazbom, već samo ponudu prekarnog zaposlenja, se dugoročno odlučuju za napuštanje države. Te iste osobe, pak, pri dolasku u drugu državu članicu Europske unije, odmah primaju odgovarajuće mjere podrške te tako odlučuju ostati živjeti u toj državi. Predsjednik komentira kako u Italiji zaista postoje šizofrene politike koje nisu nimalo usklađene s dinamikama demografskog pada u državi.
Vraćajući se na pitanje imigracije, pojave s kojom su u posljednjim godinama u Hrvatskoj povezane poprilično otvorene politike kako bi se riješio problem manjka radne snage uzrokovanog bijegom mladih u inozemstvo, Nives Scomersich napominje da je taj aspekt čak i postao oružje za ucjenu od strane poslodavaca prema sindikalnim organizacijama. Kako bi umanjili važnost zahtjeva potonjih da se radnicama/ima daju bolje plaće, posebice u sektoru turizma, poslodavci odgovaraju da se alternativno lako mogu poslužiti radnicima azijatskog podrijetla – koji baš nisu u poziciji zatražiti primjerenu plaću -, koji su danas prisutni u velikom broju na hrvatskom tržištu rada.
Cinzia Bonan se slaže s činjenicom da je depopulacija općenito europski problem i podsjeća da su u pozadini u tijeku izbori za Europski parlament 2024. na koje treba ciljati kako bismo dali politički signal u smjeru preokretanja te pojave. K tome, naglašava da je u Italiji problem demografskog pada povezan i sa smanjenjem troškova rada, realnost koja se često na neprimjeren način povezuje s minimalnom plaćom.
Uzimajući u obzir da kod transnacionalne mobilnosti često dolazi do značajnog iskorjenjivanja osoba iz jedne države i prebacivanja u drugu, što osiromašuje zemlju podrijetla, Predsjednik poziva prisutne da se usredotoče, koliko moguće, na raspravu o temi prekograničnog rada, kao mogući faktor korigiranja takvog definitivno nepoželjnog iskustva. U tom smislu, naime, prekogranična se mobilnost odlikuje mogućnošću za zemlju zaposlenja da ne “ukrade” (ili bar ne u potpunosti) zemlji boravišta radnika zaposlenog na svojem tržištu rada, kako te osobe i dalje žive u toj drugoj državi sa svojom obitelji. Uz takvu vrstu mobilnosti se može ograničiti, barem djelomično, i paradoksalni aspekt profesionalnog usavršavanja koji plaća jedna države, zemlja boravišta, a od kojeg na kraju uvelike ima koristi zemlja zaposlenja. Slijedom tog razmišljanja, Mariateresa Bazzaro se pita bi li područno prekogranično ugovaranje, usmjereno na ujednačavanje uvjeta na tržištu rada raznih graničnih ili susjednih zemalja, moglo predstavljati dio rješenja tom problemu.
Vraćajući se na temu takozvanog “odljeva mozgova”, Juraj Šoljić naglašava kako postoji “druga Hrvatska” izvan Hrvatske, obzirom na to da su Hrvatice i Hrvati koji su emigrirali i žive drugdje na svijetu cca u istom broju kao i one/i koji su ostali u domovini. Trebalo bi dakle ciljati na to da se, bar nakon određenog broja godina, makar dio mladih Hrvatica/a vrati u domovinu. No kako bi se to postiglo potrebne su odgovarajuće politike po pitanju stabilnog zaposlenja, primjerenih plaća i reguliranih stanarina. U tom smjeru, sindikalne organizacije traže da, u sklopu kolektivnog ugovaranja, specifični poticaji budu posvećeni radnicama/ima koji postaju roditelji. Nives Scomersich dodaje da se u Hrvatskoj uistinu pokušava nešto učiniti kako bi se preokrenuo negativni demografski trend; primjerice – podsjeća – postoje općine koje poklanjanju određena zemljišta koja se nalaze u državnom vlasništvu mladima kako bi oni na istima mogli sagraditi svoj dom. No ostaje još puno toga što treba napraviti.
Zaključno vezano uz ovu raspravu, uzimajući u obzir konkretno iznesene ideje i prijedloge i na temelju već isprobane formule, Predsjednik predlaže prisutnima da se organizira jednodnevni seminar u Trstu, na lokaciji koju još treba odrediti, i na koju će biti pozvan jedan stručnjak iz svake države s kompetencijama iz područja demografije, te moli drage kolegice/e iz SSSH da odrede stručnjaka za Hrvatsku i da provjere izvedivost rješenja koje je upravo predloženo, i to raspoloživost profesorice sa Sveučilišta u Rijeci. Cinziu Bonan pak moli da, što se tiče Italije, provjeri bi li Paolo Feltrin mogao dati svoj doprinos, te da provjeri bi li mogao posebno analizirati demografski kontekst vezano uz područja koji se nalaze na sjevero-istoku. Također, poziva prisutne da odrede govornicu/ika za svaku pojedinu sindikalnu organizaciju članicu MR.S.O-a, kako bi rasprava bila obogaćena receptima za suzbijanje depopulacije onih koji na tržište rada gledaju očima radnica/ika. Na kraju, nakon oportunog konzultiranja prisutnih i uzimajući u obzir raspoloživost koju će tek potvrditi pojedine/i govornice/ici, predlaže da se kao mogući datumi za realizaciju seminara odrede četvrtak 23. i petak 24. studenog te petak 1. i ponedjeljak 11. prosinca 2024. Kako se nitko ne protivi tome niti ima ikakvih posebnih zahtjeva za kakvom izmjenom ili dopunom, prijedlog se podnosi Uredu predsjednika na odobrenje, kako je gore opisan. Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
2. Kao što se već dogodilo u sličnim prilikama u prošlosti, Predsjednik predlaže da se godišnja sjednica Generalne skupštine MR.S.O.-a održi po završetku seminara iz stavka 1), dakle na isti datum koji će se odrediti za taj događaj. Podsjeća prisutne da će se tijekom sjednice Generalne skupštine obnoviti svi statutarni organi MR.S.O.-a i da, što se tiče člana Ureda predsjednika koji će predstavljati sindikalne organizacije iz regije Veneto za dvogodišnje razdoblje 2023.-2025., spada na UR UIL Veneto da odredi svojeg predstavnika. Poziva dakle sve sindikalne organizacije članice da na vrijeme odrede svoje kandidatkinje/e. Kako ni o ovom slučaju nema protivnih mišljenja, prijedlog se podnosi Uredu predsjednika na odobrenje. Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
3. Vezano uz posljednju točku na dnevnom redu nema nikakvih komentara.
Nakon što je provjerio ima li drugih komentara, Michele Berti izjavljuje da je sjednica Ureda predsjednika MR.S.O.-a raspuštena u 12.21.
Zapisničar
Michele Berti