Zapisnik sjednice Ureda predsjednika, 14.03.2005.

ZAPISNIK SJEDNICE UREDA PREDSJEDNIKA

Dana 14. ožujka 2005. u tršćanskom sjedištu, Ul. Polonio 5, održana je sjednica Predsjedništva Međuregionalnog sindikalnog odbora Furlanija, Julijska Krajina / Veneto/ Hrvatska Istra CGIL, CISL, UIL, SSSH.

Prisutni: Giovanni Della Valle (CISL Veneto), Tomašić (SSSH Istra), Josip Šišović (SSSH Istra), Luca Visentini (UIL Furlanija, Julijska krajina) Roberto Treu (CGIL Furlanija, Julijska krajina), Paolo Moro (CISL Furlanija, Julijska krajina, umjesto Giovannija Faine).

Opravdano odsutan: Giovanni Fania (CISL Furlanija, Julijska krajina).

Neopravdano odsutan: Salvino Bibulić (SSSH Istra).

Također prisutan: Michele Berti (UIL Furlanija Julijska Krajina), kao izvjestitelj po određenim točkama dnevnog reda i kao zapisničar.

Sjednica ima sljedeći dnevni red:

  1. program aktivnosti za 2005.;
  2. eventualna inicijativa o proširenju Europske unije, za ostvariti u suradnji sa Zastupništvom Europske komisije u Milanu i MSO-om Sjevero-istok Furlanija Julijska krajina/Slovenija CGIL, CISL, UIL, ZSSS, KS ’90;
  3. izmjene Statuta Međuregionalnog sindikalnog odbora Furlanija Julijska krajina/Veneto/Hrvatska Istra CGIL, CISL, UIL, SSSH;
  4. eventualne zamjene imena članova Predsjedništva i Skupštine za ratificiranje na sljedećoj Skupštini;
  5. utvrđivanje datuma održavanja Godišnje skupštine Međuregionalnog sindikalnog odbora Furlanija Julijska krajina/Veneto/Hrvatska Istra CGIL, CISL, UIL, SSSH;
  6. razno.

Sjednica je započela u 11,17 sati. Predsjednik Luca Visentini predsjeda sjednicom Predsjedništva.

1. Luca Visentini daje uvod u program aktivnosti MSO-a za 2005. Glavna tema će biti analiza pojave delokalizacije talijanskih poduzeća u Istarskoj županiji. Slijedeći već dobro uhodanu shemu tijekom proteklih godina, namjera je:

  1. da se ostvare studijska putovanja u Hrvatsku, u sjedišta talijanskih poduzeća koja predstavljaju najvažnije primjere delokalizacije;
  2. izvršiti istraživanje/studiju o tome, dajući što vjerniji prikaz stvarnog stanja;
  3. organizirati završni kongres/seminar u korist talijanskih sindikalista koji djeluju u mjestima najzahvaćenijim pojavom delokalizacije.

Roberto Treu se slaže s navedenim programom, podsjećajući da ta tema predstavlja dobru priliku za pokretanje novih sindikalnih odnosa i inicijative poput – primjerice – protokola o suradnji između poduzeća i sindikalnih organizacija. Predlaže ipak da se ta analiza ne ograniči samo na Istarsku županiju, već da se proširi i na cijelo hrvatsko područje. Predlaže da se proučavanje delokalizacije ne ograniči samo na analizu iskustava delokalizacije samih malih i srednjih poduzeća, već i onih velikih. Michele Berti podsjeća da je važno produbiti analizu posljedica delokalizacije ne samo na hrvatskom teritoriju, već i u dvjema talijanskim regijama. Ističe također da je to prilika za provjeru mogućnosti proučavanja novih strategija zajedničke sindikalne akcije talijanskih i hrvatskih radnika, zaposlenih primjerice u dvije različite filijale istog poduzeća. Giovanni Della Valle poziva na to da se ne zanemari doprinos učenja i produbljivanja teme u akademskom svijetu, npr. onom Sveučilišta u Veneciji: važno je nastojati spojiti sva znanja koja su se razvila na lokalnoj razini a tiču se fenomena delokalizacije poduzeća. Luca Visentini pita hrvatske kolege da li je – po njihovom mišljenju – SSSH u stanju izvršiti mapiranje cijelog hrvatskog teritorija, po kategorijama radnika. Radi pojednostavljivanja tog zadatka, Roberto Treu predlaže da se analiza ograniči na poduzeća Furlanije Julijske krajine i Veneta, ili eventualno na rad filijala velikih poduzeća u ovim dvjema regijama u Italiji te izradu i distribuciju, svim talijanskim kolegama, jednog kratkog upitnika koji bi omogućio prvu razinu mapiranja. Jadranka Tomašić podsjeća da je teško u nekim situacijama mapirati hrvatsko područje, jer mnoga strana poduzeća – zbog ne podržavanja osnivanja sindikalnih predstavništava radnika unutar istih – mogu ostati nepoznata sindikalnom svijetu. Garantira međutim da će se SSSH založiti da obavi svoj dio posla. Podsjeća da se ne smije zanemariti pojava svojevrsne “delokalizacije naopačke”, koju u tom slučaju čine hrvatski radnici koji masovno koloniziraju neke sektore talijanske ekonomije, posebice u Venetu. Luca Visentini zaključuje diskusiju, dodajući da bi istraživanje/studija trebalo biti gotovo otprilike u rujnu, kao temelj za kongres/seminar koji bi se održao najkasnije u studenome; kasnije će se odrediti da li će se kongres održati u Italiji ili u Hrvatskoj. Luca Visentini zatim predlaže usvajanje programa MSO-a za 2005. onako kako je utvrđen, s dopunama koje bi se svodile na analizu pojava delokalizacije poduzeća u Furlaniji Julijskoj krajini i Venetu te na cijelom hrvatskom području, putem izrade upitnika. Predsjedništvo MSO-a jednoglasno usvaja prijedlog.

2. Roberto Treu podsjeća da slovenske sindikalne organizacije, s obzirom da je Slovenija država koja teži k cilju dobivanja različitog državnog identiteta u odnosu na vlastitu prošlost, ne žele biti uključene u inicijative s drugim državama bivše Jugoslavije. Michele Berti podsjeća odakle je potekla inicijativa iz prethodne točke dnevnog reda, odnosno poziv od strane Direktora milanskog predstavništva Europske komisije Roberta Santaniella, da se ostvari pomno proučena zajednička inicijativa između dva MSO-a koja bi omogućila javnosti, pogotovo talijanskoj, povećanje sklonosti proširenju Europske Unije koje se netom dogodilo a koje bi trebalo uskoro obuhvatiti i Hrvatsku. Nikakva želja za homologacijom, već samo mogućnost ujedinjenja snaga radi većeg senzibiliziranja javnog mnijenja, zato što zainteresiranost i percepcija o proširenju od 1. svibnja 2004., po mišljenju Europske komisije, nisu bile zadovoljavajuće. U svakom slučaju, s obzirom da u ožujku Roberto Santaniello gostuje na jednom kongresu u Trstu, ukazat će se prilika za susret i prikladan dogovor u vezi inicijative. Luca Visentini podsjeća da je to mogućnost koju se ne smije odbiti a priori te predlaže usvajanje odluke o preliminarnom sastanku s Robertom Santaniellom radi pokretanja konkretnog prijedloga. Predsjedništvo MSO-a jednoglasno usvaja prijedlog.

3. Luca Visentini poziva Michelea Bertija da objasni točku dnevnog reda. Michele Berti obavještava prisutne da je pažljivo pročitao sadašnju verziju Statuta MSO-a te da je konstatirao potrebu izmjene istoga u nekim dijelovima, jer više nije aktualan. Po njegovom mišljenju, potrebne su neke izmjene koje bi bile u skladu s promjenjenim potrebama u radu MSO-a, koje su se pojavile tijekom deset godina njegove povijesti. Roberto Treu podsjeća da je potrebno posvetiti pažnju onim dijelovima Statuta koji više nisu aktualni a bili su ubačeni, kako bi ih se uskladilo sa zakonima Regije Furlanija Julijska krajina koje predviđaju financiranje u korist aktivnosti MSO-a. Luca Visentini predlaže pripremu nacrta izmjena Statuta koji bi se prezentirao na sljedećoj sjednici Predsjedništva i razmatrao na sljedećoj Godišnjoj skupštini MSO-a. Predsjedništvo jednoglasno usvaja prijedlog.

4. Uzimajući u obzir činjenicu da neki ljudi, još uvijek formalni članovi Skupštine i Predsjedništva MSO-a, iako već duže vrijeme ne prisustvuju sastancima, ili im je istekao mandat ili su dali ostavku, Michele Berti, traži od nazočnih da unutar njihove sindikalne organizacije započnu konzultiranje radi biranja članova koji će zamjeniti prethodne i predlaganja istih na sljedećoj Skupštini MSO-a. Jadranka Tomašić podsjeća da izmjene statuta iz točke 3., bi mogle predstavljati priliku za proširenje sudjelovanja MSO-a na Primorsko-goransku županiju. Luca Visentini odgovara potvrdno te je poziva na razmatranje te mogućnosti unutar SSSH-a. U slučaju da postoji dobra volja u tom smjeru, poziva je da odmah izaberu kolege SSSH-a iz te županije koji bi bili imenovani u Skupštinu i u Predsjedništvo, a ta tijela će se naravno morati proširiti.

5. Luca Visentini predlaže da se ne utvrdi datum Godišnje skupštine MSO-a, već samo onaj za sljedeće Predsjedništvo MSO-a, jer je prijedlog izmjene Statuta proces koji zahtjeva neko određeno vrijeme koje je nemoguće točno predvidjeti. Predlaže dakle da sljedeća sjednica Predsjedništva bude u srijedu, 27. travnja 2005. u 11.00 sati, opet u sjedištu MSO-a. Predsjedništvo jednoglasno usvaja prijedlog.

6. Roberto Treu predlaže da – zbog skorašnje i vjerojatne odluke o obustavi pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju od strane Vijeća Europe – Predsjedništvo MSO-a objavi priopćenje sredstvima javnog priopćavanja u kojem izražava protivljenje toj mjeri, jer bi se posljedica – u smislu ne sudjelovanja Hrvatske Vlade u izručenju Generala Ante Gotovine Haškom tribunalu – odrazila pre negativno na cjelokupan hrvatski narod. Ne smije se još zaboraviti na bitno političko značenje u smislu stabilizacije balkanskog područja koje donosi ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Luca Visentini je samo djelomično suglasan s tim mišljenjem, jer se radi o vrlo osjetljivom pitanju koje nije u nadležnosti sindikalnog svijeta, a MSO ne raspolaže sa svim činjenicama potrebnim da bi mogao prosuđivati i razumjeti da li je ta odluka zaista potrebna ili ne. Michele Berti podsjeća da postoji potreba za dosljednošću s pozicijama koje je MSO izrazio u prošlosti, vezano za proces pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji; ako na kongresu održanom proteklog prosinca, MSO je napomenuo Hrvatskoj Vladi i Europskoj Komisiji da ne zaborave da pristup mora biti prije svega proces u kojem će se voditi računa ne samo o ekonomskim aspektima, već i o onima koji se tiču ljudskih prava, slobode hrvatskog naroda i socijalnog statusa, u trenutku kad se traži dosljednost od strane Hrvatske Vlade po jednoj od tih točaka, ne može se izraziti potpuno protivljenje. Giovanni Della Valle naglašava da je potrebno voditi računa o svim potrebama, i onim oprečnim, međutim isto tako naglašava da tkogod je pogriješio za vrijeme rata od 1991. do 1995. mora platiti, bez ustupaka Hrvatskoj Vladi. Jadranka Tomašić podsjeća na veliku kompleksnost tog problema, i zbog činjenice što zaista postoje konkretni elementi koji daju naslutiti da Hrvatska vlada zaista ne zna gdje se nalazi General Gotovina. Po njenom mišljenju, dakle, vrlo je teško govoriti o tom pitanju. Luca Visentini predlaže objavu priopćenja u kojem – uzimajući u obzir sve interese, ali bez ulaska u srž problema – bi se izrazila zabrinutost za moguću obustavu pregovora i nada da se taj proces što prije ponovno pokrene. Predsjedništvo jednoglasno prihvaća prijedlog.
Luca Visentini obavještava nazočne da se – zbog isključivo operativnih razloga u odnosu na ostvarenje godišnjih programa aktivnosti MSO-a – osim njega koji ima ovlasti raspolaganja računom MSO-a, dodjele punomoći Micheleu Bertiju i Jadranki Tomašić, potpredsjednici MSO-a. Traži od Predsjedništva usvajanje tog prijedloga. Predsjedništvo jednoglasno usvaja prijedlog.

Nakon što je utvrdio da se nitko ne javlja za riječ, Luca Visentini zaključuje sjednicu Ureda Predsjedništva MSO-a u 13,08 sati.

Zapisničar
Michele Berti