ZAPISNIK SJEDNICE UREDA PREDSJEDNIKA
Ured predsjednika Talijansko-hrvatskog međuregionalnog sindikalnog odbora „Sjeverni Jadran” CGIL, CISL, UIL, SSSH zasjeda 27. rujna 2024. u Trstu, u sjedištu istog na adresi Via Polonio 5.
Prisutni su:
- Michele Berti (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
- Giannino Rizzo (UR UIL Veneto);
- Roberto Treu (CGIL Furlanija Julijska Krajina);
- Nives Scomersich (SSSH – Ured Istarske županije);
- Petra Vaci (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).
Opravdano su odsutni:
- Juraj Šoljić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije);
- Damir Lučić (SSSH – Ured Istarske županije).
Nije opravdao izostanak:
- Alberto Monticco (zamjenjuje Mariateresu Bazzaro, USR CISL Furlanija Julijska Krajina).
Dnevni red sjednice je sljedeći:
- ishod sudjelovanja MR.S.O-a u kampanji E.K.S.-a uoči nedavnih izbora za Europski parlament;
- organizacija i napredovanje aktivnosti posvećenih usporedbi zakonodavstva Italije i Hrvatske o dolasku u državu i boravku građana iz trećih zemalja iz razloga zaposlenja;
- određivanje datuma sazivanja sljedeće Generalne skupštine MR.S.O-a;
- razno.
Radni sastanak započinje u 11.15. Michele Berti, u funkciji predsjednika, predsjeda sjednicom Ureda predsjednika.
1.Predsjednik obavještava prisutne članove/ice o ishodu sudjelovanja S.O-a u kampanji promoviranoj od strane E.K.S.-a upućenoj – između ostalog – i svim MR.S.O-ima u Europi, uoči nedavnih izbora za Europski parlament od 6.-9. lipnja 2024. Po dogovoru, MR.S.O. je putem mejla stupio u kontakt sa svim kandidatima/atkinjama za Europski parlament iz talijanske sjeveroistočne izborne jedinice i iz jedinstvene nacionalne izborne jedinice u Hrvatskoj koji pripadaju političkim strankama za koje se vjerovalo da bi mogle imati sluha i biti voljne podržati sadržaj Manifesta E.K.S.-a koji je pripremljen tom prigodom. Predloženo im je se da potpišu manifest putem web stranice E.K.S-a i – u slučaju da budu izabrani kao zastupnici u Europskom parlamentu – da se obvežu na ostvarivanje 12 navedenih točaka, s posebnim osvrtom na pitanja koja se odnose na mobilnost prekograničnih radnika/ica.
Uloženim trudom – a pritom se iznalaženje kontakt-adresa putem kojih se obratiti kandidatima pokazalo nimalo jednostavnim, dapače puno teže od predviđenog i često neuspješno – upućeno je:
- od strane predsjednika MR.S.O.-a, 62 mejlova kandidatima/atkinjama iz talijanske sjeveroistočne izborne jedinice, te je primljeno 4 pozitivnih odgovora na navedeni zahtjev, od kojih je jedan kandidat kasnije efektivno izabran kao zastupnik;
- od strane zamjenice predsjednika MR.S.O.-a, pedesetak mejlova kandidatima/ atkinjama iz jedinstvene nacionalne izborne jedinice u Hrvatskoj, te je primljeno 3 isto tako pozitivnih odgovora, i to svi od strane ženskih kandidatkinja.
Ishodi akcije proslijeđeni su E.K.S.-u, zajedno s imenima i kontaktima izabranih kandidata/atkinja koji su u svom odgovoru naveli da se obvezuju na ostvarivanje sadržaja Manifesta i koji su kasnije pozvani da sudjeluju na specifičnom susretu koji je organizirao upravo E.K.S.
Slušajući izvještaj, Giannino Rizzo komentira kako je – po njegovom mišljenju – tako mali odaziv od strane kandidata/atkinja zaista razočaravajuć. Predsjednik se slaže s njegovim mišljenjem i dodaje da je takvo iskustvo jasno pokazalo da je kontaktiranje kandidata/atkinja puno jednostavnije kad oni sami traže kontakt s biračima, primjerice kada oni pozivaju birače da sudjeluju na nekakvom posebno organiziranom predizbornom događaju (konferenciji, javnoj raspravi, susretu, itd.). No, ako birači ili nekakav drugi subjekt koji je nositelj javnog interesa žele stupiti u kontakt s kandidatima/atkinjama, sve je puno teže – kao što se pokazalo i prilikom kampanje E.K.S.-a -, počevši od poteškoća u pronalaženju načina da ih se uopće kontaktira.
2. Predsjednik podsjeća sve prisutne članove/ice da je tijekom posljednje sjednice Ureda predsjednika, MR.S.O. odlučio organizirati aktivnost produbljivanja teme koja se odnosi na pojavu depopulacije koja pogađa Italiju i Hrvatsku, posebice analizirajući strukturu nacionalnog zakonodavstva u dvjema državama koje regulira dolazak i boravak državljana iz trećih zemalja u tim državama iz razloga zaposlenja, a što bi moglo predstavljati vrijedan alat za suzbijanje tog zabrinjavajućeg trenda. Naglašava da je odlučeno da će se krenuti u dva smjera: s jedne strane tako da se stručnjacima povjeri provođenje komparativnog istraživanja/studije strukture dvaju nacionalnih zakonodavstava (što je već učinjeno zahvaljujući vrijednom doprinosu zamjenice predsjednika, koji je omogućio da se identificiraju dvije osobe koje će obaviti takvo istraživanje/studiju); s druge strane organizirajući Seminar tijekom kojeg će rezultati takvog istraživanja biti predstavljeni i će se moći raspraviti o toj temi u prisutnosti stručnjaka iz sektora, posebno pokušavajući naglasiti eventualne dobre prakse koje bi i jedna i druga država mogle usvojiti.
Dobre prakse koje je, što se tiče talijanske strane, zaista teško izdvojiti, ako se uzme u obzir da je – po mišljenju predsjednika – sustav kvota krut, kompliciran i burokratiziran do tolike mjere da ne funkcionira, te suštinski postaje samo jedan od načina za dolazak u državu i nezakoniti boravak državljana iz trećih zemalja na talijanskom teritoriju.
Na ovaj se aspekt nadovezuje zamjenica predsjednika koja napominje da, slično tome, ni hrvatski sustav zapravo ne funkcionira, kako izaziva sustavni dumping. U Hrvatskoj postoji otprilike 600 agencija za zapošljavanje koje regrutiraju državljane iz trećih zemalja te ih stavljaju na nacionalno tržište rada, prilikom čega rade po nižim plaćama od predviđenog. Otkad je 2021. ukinut sustav kvota, poslodavci trebaju samo provjeriti u Zavodu za zapošljavanje ima li nezaposlenih osoba koji su raspoloživi za otvorena radna mjesta, kako bi onda mogli prionuti zapošljavanju državljana iz trećih zemalja. To je posebno slučaj u sektoru graditeljstva za koji, do prije nekoliko godina, su se često regrutirali građani Bosne i Hercegovine, koji sada međutim nisu više raspoloživi na tržištu rada, te ih često zamjenjuju turski građani ili građani iz drugih azijskih država koji trenutno predstavljaju cca 1/3 ukupno zaposlenih u tom sektoru. K tome, u Hrvatskoj je i velik broj građana iz drugih zemalja, uključujući Indijce, koji se često sele jer im je onemogućen život u njihovoj zemlji zbog klimatskih promjena. Zaključuje naglašavajući da predviđanja za skoru budućnost upućuju na to da bi u Hrvatskoj, u sektoru turizma, trebao prevladavati trend dovođenja građana iz Centralne i Južne Amerike, više nego iz Azije, i to zbog veće kulturne sličnosti, ali iz razloga vezanih sa sustavom kontrole pripreme hrane.
Intervenira i Nives Scomersich, koja ističe da prisutnost radnika iz trećih zemalja u Hrvatskoj se odnosi već i na javni sektor, primjerice sektor transporta. Ipak, kao što se događa i u Italiji, te se radnike dodatno iskorištava.
Što se tiče Italije, Roberto Treu nadalje naglašava da Talijani više nisu voljni raditi određene poslove koje dakle neminovno treba povjeriti građanima iz trećih zemalja čije je prisustvo na nacionalnom tržištu rada sada već neophodno.
Potaknuta prijašnjim komentarom, opet uzima riječ zamjenica predsjednika, koja spominje posebnu branšu pogrebnih usluga u Hrvatskoj, odavno u krizi zbog mizernih plaća za radnike/ice i dugotrajnih poteškoća pri zapošljavanju osoblja, a koja se pak pokušava oduprijeti trendu i izbjeći zapošljavanje radnika iz trećih zemalja.
Po završetku produktivne razmjene između prisutnih članova/ica, predlažu se sljedeća dva termina u mjesecu studenom 2024. – od srijede 20. do petka 22. i od ponedjeljka 25. do srijede 27. – za organizaciju navedenog Seminara. Predlaže se k tome da se u narednim tjednima utvrdi definitivan datum održavanja istog, uzimajući u obzir raspoloživost govornika koje treba pozvati, u odnosu na navedene termine. Također se mole sve sindikalne organizacije članice MR.S.O.-a da identificiraju vlastitog govornika/icu koji će biti uključeni u program Seminara. Na kraju, predlaže da se procijeni, uvijek u vrlo kratkom roku, hoće li se organizirati događaj u dvodnevnom trajanju (koji bi se u tom slučaju održao u hrvatskoj destinaciji koju još treba odrediti), ili jednodnevnom (u kojem bi se slučaju isti održao u Trstu).
Kako nema nikakvih primjedbi, predsjednik podnosi prijedlog prisutnim članovima/icama na odobrenje, kako je upravo opisano. Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
3. U skladu s praksom prijašnjih godina prilikom sličnih prigoda, predlaže se prisutnim članovima/icama da se godišnja skupština S.O.-a organizira istovremeno sa Seminarom navedenim pod točkom 2), a čiji će se datum uskoro odrediti u jednom od gore navedenih termina u mjesecu studenom. Posebice se predlaže da se skupština održi po završetku prvog radnog dana, ako bi se navedeni Seminar održao u dvodnevnom trajanju, ili po završetku istog, u slučaju da se odluči u korist organizacije predmetnog događaja u jednodnevnom trajanju.
Kako nema nikakvih prigovora, predsjednik podnosi prijedlog prisutnim članovima/icama na odobrenje, kako je upravo opisano. Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
4. Predsjednik podsjeća da je 19. lipnja 2025. 30 obljetnica osnivanja MR.S.O.-a. Kako je pandemija COVIDa-19 onemogućila održavanje proslave 25. obljetnice MR.S.O.-a, smatra da bi ovaj put trebalo primjereno obilježiti događaj. Moli dakle prisutne članove/ice da počnu razmišljati te da podnesu prijedloge o tome kako oportuno proslaviti tu prigodu, prilikom koje bi predsjednik volio da se pozivnica pošalje svim onim osobama iz sindikalnih organizacija članica MR.S.O.-a koje su tijekom njegovih 30 godina postojanja bile članovi njegovih Organa, te posvetili odboru svoje vrijeme, energiju, ideje i, de facto, doprinijeli njegovom sve većem uspjehu. Prisutni članovi/članice se slažu s predsjednikovom namjerom te rado prihvaćaju prijedlog i obvezuju se na to da daju svoj doprinos vlastitim idejama i prilikom organizacije događaja.
Nakon što je provjerio ima li drugih komentara, Michele Berti proglašava sjednicu Ureda predsjednika MR.S.O.-a raspuštenom u 12.45.
Zapisničar
Michele Berti