ZAPISNIK SJEDNICE UREDA PREDSJEDNIKA
Ured predsjednika Talijansko-hrvatskog međuregionalnog sindikalnog odbora „Sjeverni Jadran” CGIL, CISL, UIL, SSSH zasjeda 16. travnja 2025. u Trstu, u sjedištu istog na adresi Via Polonio 5.
Prisutni su:
- Michele Berti (UR UIL Furlanija Julijska Krajina);
- Roberto Treu (CGIL Furlanija Julijska Krajina);
- Alberto Monticco (zamjenjuje Mariateresu Bazzaro, USR CISL Furlanija Julijska Krajina);
- Giannino Rizzo (UR UIL Veneto);
- Nives Scomersich (SSSH – Ured Istarske županije);
- Juraj Šoljić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije);
- Petra Vaci (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).
Opravdano je odsutan:
- Damir Lučić (SSSH – Ured Primorsko-goranske županije).
K tome je prisutan kao gost:
- Luciano Bordin (USR CISL Furlanija Julijska Krajina).
Dnevni red sjednice je sljedeći:
- organizacija proslave 30. obljetnice osnivanja MR.S.O-a;
- ostvarene aktivnosti u 2025. g.;
- razno.
Radni sastanak započinje u 11.18. Michele Berti, u funkciji predsjednika, predsjeda sjednicom Ureda predsjednika.
1. Predsjednik podsjeća prisutne članove/ice na odluku donesenu na Glavnoj skupštini 27. studenog 2024. da se dužni naglasak stavi na 30. obljetnicu osnutka S.O-a, do kojeg je, kako je više puta rečeno, došlo 19. lipnja 1995. Slična namjera izražena je i prilikom 25. obljetnice osnivanja udruženja, no – nakon brojnih konzultacija – 2020. je ipak odlučeno otkazati proslavu zbog ograničene mobilnosti i rizika od zaraze uzrokovanih pandemijom COVID-19.
Međutim, napominje da je iz razmjene mejlova sa zamjenicom predsjednika prošle veljače proizašlo da četvrtak, 19. lipnja 2025., nije baš praktičan dan za organiziranje proslave, jer se poklapa s državnim praznikom u Hrvatskoj, zbog čega je preporučljivo pronaći alternativni datum. Nadalje, kako bi se izbjeglo razdoblje spajanja spomenutog državnog praznika s narednim vikendom 21.-22. lipnja, naglašava da je, zajedno sa zamjenicom predsjednika, zaključeno da ni petak, 20. lipnja 2025., ne bi bio održiv datum. Stoga je, nakon brzih konzultacija, predloženo da se preferira srijeda, 18. lipnja 2025., koja je samo jedan dan prije konkretne obljetnice i za koju čini se da nema nikakvih kontraindikacija. Osim toga, podsjećajući na to kako je više puta ponovljeno kako bi taj događaj trebao uključivati i većinu onih koji su tijekom godina služili u upravnim tijelima sedam organizacija članica MR.S.O-a, učinkovito inspirirajući njihove aktivnosti, predsjednik ostavlja prisutnim članovima/icama popis od 110 imena (neka od kojih su, nažalost, imena osoba koje su tijekom godina preminule), podijeljenih prema sindikalnim akronimima. Radi se o svim kolegama/icama čija je imena uspio pronaći pretraživanjem arhive MR.S.O-a. Poziva dakle sve prisutne da se potrude da ih kontaktiraju u što većem broju, kako bi ih pozvali da sudjeluju u svečanom događaju.
Na kraju izražava svoju zamisao o privilegiranju Trsta za mjesto organiziranja događaja, s obzirom na centralni položaj ovog julijskog grada u odnosu na regiju Veneto i na Istarsku i Primorsko-goransku županiju, što bi moglo pogodovati ravnomjernijem sudjelovanju članova iz najudaljenijih geografskih područja MR.S.O-a. Na kraju, predsjednik poziva prisutne da izraze svoje mišljenje i o mogućnosti istovremenog organiziranja (istoga dana) ili odvojenog organiziranja (na različite datume) s prethodno spomenutom proslavom i Konferencije o eventualno mogućem i drugačijem poreznom tretmanu prekograničnih radnika/ica koji se kreću između Italije i Hrvatske (vidi točku 2), što zapravo predstavlja glavnu aktivnost MR.S.O-a za tekuću godinu (opet kako je odlučeno tijekom Glavne skupštine 27. studenog 2024.) i za koju je već osigurao dostupnost određenih govornika, ali ne za srijedu 18. lipnja, već za utorak 10. lipnja 2025. Ta bi se konferencija, u svezi s kojom je već stupio u kontakt sa Sveučilištem u Trstu, mogla održati u učionici spomenute akademske institucije, što bi svakako doprinijelo izboru julijske prijestolnice kao mjesto održavanja ovih događaja, posebno ako bi se organizirali na isti datum.
Prije svega se javlja zamjenica predsjednika, koja potvrđuje vlastite opaske vezane uz utvrđivanje datuma za organizaciju događaja kojim se obilježava 30. obljetnica osnutka MR.S.O-a. Također naglašava da su, po njezinom mišljenju, oba gore ukratko opisana događaja važna, te stoga smatra da treba uložiti sve napore da se organiziraju na odgovarajući način, pa čak i, ako treba, na dva različita datuma, ako bi to omogućilo veću posjećenost kako govornika tako i sudionika.
Roberto Treu se, međutim, ne slaže; tvrdi da bi se proslava obljetnice idealno trebala održati na efektivan dan obljetnice, točnije u četvrtak, 19. lipnja 2025., zajedno s konferencijom o poreznom tretmanu prekograničnih radnika/ica. U protivnom, tvrdi, dobar je bilo koji drugi datum, i u tom slučaju nije ni potrebno podijeliti događaje, već je dovoljno pronaći datum koji bi odgovarao i sudionicima i govornicima.
Alberto Monticco se slaže s Robertom Treu, te ističe da bi 10. lipanj mogao biti posebno problematičan datum kako su tada određeni članovi tijela MR.S.O-a već zauzeti zbog sudjelovanja na edukaciji EURES-a. Nadalje, prema njegovu mišljenju, blizina tog datuma s datumima održavanja abrogativnih referenduma od 8. i 9. lipnja 2025. i rezultima istih, mogla bi predstavljati problem za sindikalne organizacije koje su uložile najviše truda u taj izborni događaj, a koje bi u danima neposredno nakon toga vjerojatno bile zauzete zbog evenata vezanih uz komentiranje rezultata referenduma.
Giannino Rizzo uzima riječ i tvrdi da bi barem jedan događaj, posebice događaj posvećen proslavi 30. obljetnice osnutka MR.S.O-a, ipak trebao biti održan što bliže datumu same obljetnice, odnosno 18. lipnja 2025.
Predsjednik ponovno uzima riječ kako bi naglasio složenost situacije, pa i zbog toga što će se – podsjeća – u tom kontekstu morati pronaći i prostor za godišnju skupštinu MR.S.O-a, što bi moglo rezultirati u pregustom rasporedu, posebno ako se donese odluka da se sve organizira u jednom jedinom danu.
Luciano Bordin pak smatra da mjesto održavanja dvaju događaja nije beznačajno; tvrdi da bi – posebno zbog važnosti Konferencije o oporezivanju prekograničnih radnika/ica koji se kreću između Italije i Hrvatske – trebalo omogućiti da posjećenost bude velika. U tom smislu, nada se da će bti moguće upotrijebiti sveučilišni prostor, kako je predložio predsjednik.
Po završetku rasprave i uzimajući u obzir prijedloge iznesene u intervencijama prisutnih članova/ica, predsjednik predlaže da se pričeka do kraja travnja 2025. kako bi se donijela konačna odluka o tome hoće li se spomenuti susreti organizirati na jedan ili dva dana, istovremeno nastojeći odrediti i najbolji datum ili datume i polazeći od pretpostavke da bi bilo nerazumno odmaknuti se od 18. lipnja 2025., koji je, kako je već spomenuto, zapravo najpraktičniji datum od onih blizu točne obljetnice osnivanja MR.S.O-a. U sljedeća dva tjedna, naime, imat će priliku dovršiti popis predavača na Konferenciji o oporezivanju dohotka prekograničnih radnika/ica koji se kreću između Italije i Hrvatske, te provjeriti njihovu dostupnost da se prilagode datumu događaja kojim će se obilježiti 30. obljetnica osnutka MR.S.O-a. Naravno, odmah će obavijestiti prisutne članove/ice o rezultatima takve provjere. Budući da nema nikakvih prigovora niti daljnjih zahtjeva za izmjenama ili dopunama istog, prijedlog se podnosi Uredu predsjednika na odobrenje kako je upravo opisano.
Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
2. Što se tiče ostvarenja ostalih aktivnosti S.O-a za 2025. godinu i naglašavajući da se – uvijek u skladu s odlukama Glavne skupštine od 27. studenog 2024. – one suštinski podudaraju s organizacijom Konferencije o oporezivanju dohotka prekograničnih radnika/ica koji se kreću između Italije i Hrvatske (vidi točku 1), predsjednik nastavlja pružajući detaljniji opis značaja spomenute inicijative. Kao što je dobro poznato, protok prekograničnih radnika/ice koji se kreću između Italije i Hrvatske se odvija uglavnom jednosmjerno, i to iz potonje u prvu državu. Međutim, takav je rad povijesno ostao ograničen, a u većini slučajeva je to tako i danas, na rad na crno. Nažalost, postoje mnogobrojne manjkavosti u pravnom okviru koji uređuje prekogranični rad između dviju zemalja, uključujući one vezane s oporezivanjem, što uzrokuje diskriminaciju i penaliziranje prekograničnih radnika/ica. U tom kontekstu, vrlo je teško zamisliti preokretanje trenda, iznošenjem na vidjelo nezakonitih radnih odnosa, ako se nacionalno zakonodavstvo dviju zemalja pravilno ne prilagodi europskom i međunarodnom pravu. S tog gledišta, usporedba s drugim kontekstima prekograničnog rada između zemalja Europske unije i između zemalja Europske unije i trećih zemalja činilo bi se da ukazuje na to da bi utvrđivanje pojave prekograničnog radnika i pravila za oporezivanje njegova dohotka u okviru Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i kapitala potpisane između dotičnih zemalja moglo predstavljati „ključ za raspetljavanje“ ovog zamršenog pitanja, kako bi se posljedično počeo graditi pravni okvir u skladu s pravom EU i međunarodnim pravom, a čime bi se uklonio svaki izgovor za uporno preživljavanje rada na crno. Doista, upravo u jedinom međunarodnom aktu u kojem dvije zemlje dijele ovlasti oporezivanja nad istom imovinom, za koju oba nacionalna porezna zakona proglašavaju svoju nadležnost, a što stvara potencijalne porezne sukobe, treba utvrditi obostrani interes dviju vlada u uspostavljanju pravila koja će objema stranama donijeti korist u pogledu takvih prihoda. Nažalost, međutim, trenutna struktura Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i sprečavanju izbjegavanja plaćanja poreza ne uređuje pojavu prekograničnog radnika, niti – štoviše – sadrži odredbe za oporezivanje njegova dohotka od nesamostalnog rada.
Konferencija bi stoga, uz predavanja sveučilišnih profesora stručnjaka za porezno pravo iz Italije i Hrvatske, drugih pravnika, sindikalnih predstavnika i javnih službenika iz obiju zemlja, trebala pružati analizu spomenutog Sporazumu koji je na snazi u dvjema državama, kako bi se pokušalo shvatiti – pa i s komparativnog gledišta – je li moguće ili pak oportuno izmijeniti sporazum te ga nadopuniti u skladu s gore navedenim smjernicama. Predsjednik izvješćuje da su Nataša Žunić Kovačević, profesorica poreznog prava na Sveučilištu u Rijeci, i Stefano Sibelja, odvjetnik za porezno pravo iz Tršćanske odvjetničke komore, izrazili spremnost za sudjelovanje kao predavači, dok trenutno još uvijek provjerava dostupnost ostalih govornika. Predsjednik se i u ovom slučaju obvezuje da će pravovremeno obavijestiti prisutne članove/ice o novostima u vezi s konačnim sastavom panela govornika/ica.
Budući da nema nikakvih prigovora niti daljnjih zahtjeva za izmjenama ili dopunama istog, prijedlog se podnosi Uredu predsjednika na odobrenje kako je upravo opisano.
Ured predsjednika MR.S.O.-a jednoglasno usvaja prijedlog.
3. Nema nikakvih intervencija vezano uz ovu posljednju točku na dnevnom redu.
Nakon što je provjerio ima li drugih komentara, Michele Berti proglašava sjednicu Ureda predsjednika MR.S.O.-a raspuštenom u 12.23.
Zapisničar
Michele Berti